CroCube pionirski je poduhvat svih Hrvata. A kako bi u 2024. i Hrvatska dotakla svemir, svoj obol dale su mnoge žene, također pionirke u svojim poljima, koje su, boreći se protiv diskriminacije, stigmatizacije, seksizma i niza predrasuda, u prošlosti ostale zapisane kao pobjednice, a danas slavljene kao prve svemirske znanstvenice, astronautkinje, inženjerke, programerke…
U nastavku donosimo nekoliko primjera važnih žena koje su doprinijele razvoju svemirske industrije tijekom povijesti:
- Valentina Tereškova – Prva žena koja je otputovala u svemir 1963. godine, u sklopu misije Sovjetskog Saveza Vostok 6. Tijekom svog 70-satnog leta, obletjela je Zemlju 48 puta.
- Sally Ride – Godine 1983. postala je prva Amerikanka u svemiru, letjevši u svemirskom šatlu Challenger tijekom misije STS-7.
- Svetlana Savitskaya – prva žena koja je izvela svemirsku šetnju, 1984. godine.
- Kathryn D. Sullivan – prva Amerikanka koja je izvela svemirsku šetnju, 1984. godine.
- Eileen Collins – rođena je 1956. godine i stekla je nevjerojatne četiri fakultetske diplome na četiri različita sveučilišta tijekom svog opsežnog studija. Posjeduje diplome iz znanosti, matematike, ekonomije i menadžmenta. Usput, dok studirala, Collins je našala vremena da postane pilotkinja američkih zračnih snaga – kao i da podučava druge pilote. Zato ju je NASA 1990. godine odabrala za astronautkinju te je Collins postala prva žena koja je ikad pilotirala svemirskim brodom, također izvršivši spajanje s ruskom svemirskom postajom Mir.
- Mae Jemison – Postala je prva Afroamerikanka koja je otišla u svemir u sklopu misije STS-47, na Space Shuttleu Endeavour, 1992. godine.
- Ellen Ochoa – bila je prva Hispanoamerikanka koja je letjela u svemir, 1993. godine.
- Kalpana Chawla – prva žena, rođena u Indiji, koja je letjela u svemir, 1997. godine
- Peggy Whitson – NASA-ina astronautkinja prva je žena koja je zapovijedala Međunarodnom svemirskom postajom, 2007. godine.
- Liu Yang – prva Kineskinja koja je letjela u svemir, 2012. godine.
- Samantha Cristoforetti – prva Talijanka koja je letjela u svemir, 2014. godine.
- Jeanette Epps – zrakoplovna inženjerka i astronautkinja, prva Afroamerikanka koja je izabrana za člana posade Međunarodne svemirske postaje, 2021. godine.
- Sunita Lyn Williams – američka astronautkinja i časnica mornarice Sjedinjenih Država drži rekord za najduži svemirski let od strane žena.
- Jessica Meir – 2019. godine sudjelovala je u prvoj, isključivo ženskoj šetnji svemirom sa svojom prijateljicom, NASA-inom astronautkinjom Christinom Koch.
- Christina Koch – drži rekord u najdužem boravku bilo koje žene u svemiru. Bila je na Međunarodnoj svemirskoj postaji punih 328 dana.
Do kolovoza 2022., od ukupno 621 svemirskog putnika (FAI), 70 su bile žene. Po jedna je bila iz Francuske, Italije, Južne Koreje i Ujedinjenog Kraljevstva; dvije iz Kanade, Kine i Japana; pet iz Sovjetskog Saveza/Rusije i 55 iz Sjedinjenih Država.
Žene su odigrale ključnu ulogu i u uspjehu prve ljudske lunarne misije, odnosno slijetanja Apolla na Mjesec. Iako su većinu NASA-ine radne snage u to vrijeme činili muškarci, žene su poduprle misiju na raznim poljima i u raznim ulogama:
- Katherine Johnson je bila matematičarka čiji je doprinos u izračunima bio od presudne važnosti za uspješno lansiranja i slijetanje misije Apollo 11. Izračunala je putanju letjelice i pomogla da se lunarni modul sigurno spusti na površinu Mjeseca.
- Margaret Hamilton bila je računalna znanstvenica koja je razvila navigacijski softver za Apollovo računalo. Njezin rad osigurao je svemirskoj letjelici siguran put na i s Mjeseca.
- JoAnn Morgan bila je jedina žena u „sobi za paljenje“ tijekom lansiranja misije Apollo 11. Bila je zadužena za kontrolu lansiranja i odgovorna za praćenje svih performansi rakete.
- Poppy Northcutt bila je prva žena koja je radila u kontroli misija tijekom odvijanja Apollo programa. Služila je kao računarka i bila je odgovorna za analizu telemetrijskih podataka tijekom Apollo 8 i Apollo 11 misija.
Važno je spomenuti i nikad prežaljenu Christu McAuliffe, profesoricu društvenih znanosti u srednjoj školi u New Hampshireu koja je tragično poginula u katastrofi svemirskog šatla Challenger 1986. godine, nekoliko trenutaka nakon što je napustio lansirnu rampu.
No, iako McAuliffe nikada nije stigla u orbitu i postala prva profesorica u svemiru, njezino naslijeđe živi i danas. Godine 1985. NASA je izabrala Christu za projekt „Učitelj u svemiru“ kojem je bila namjera odati počast svim učiteljima, a istodobno motivirati učenike i mlade da ostvare STEM karijere. Njoj u čast, NASA nastavlja uključivati i educirati mlade u STEM industriji te poticati razvoj njen razvoj na globalnoj razini.
Žene su važan dio svemirskog programa od njegovih početaka i dale su značajan doprinos istraživanju svemira.
Tako i prvu hrvatsku svemirsku misiju predvodi žena – Daniela Jović, stručnjakinja za svemirske projekte, nanosatelite i osoba koja se može pohvaliti brojnim uspješnim lansiranjima i misijama na području Europe. CroCube tim čine i Višnja, Tanja, Vedrana, Laura, Ivana, Lara… Žene koje nastavljaju nositi štafetu predanu prije 60-ak godina, podizati ljestvicu i pomicati granice. Poticati razvoj, boriti se, ustrajati i vjerovati u svoj san i svoje zvanje.
Posljednjih godina uloženi su dodatni napori da se poveća uključenost, obuka, umrežavanje i napredak žena unutar svemirske industrije te savladaju brojne karijerne barijere, uključujući inicijative za zapošljavanje i potporu ženama u STEM poljima i osnivanje organizacija kao što je Women in Aerospace.
Unatoč tome, u 2021. godini samo 20% međunarodne svemirske industrije činile su žene, a brojka se nije značajno promijenila od 1990-tih. Imamo tek 11% svjetskih astronautkinja.
Iako je napredak postignut, pred nama je još dug put kojeg će probijati i utrti neke nove pionirke, znanstvenice i istraživačice svemira.
Žene kojima kozmos ne predstavlja ultimativnu granicu, već novi horizont.
