Znate li da možete pratiti CroCube putem hrvatske aplikacije SatelliteTracker3D?
tekst pripremio: Marko Andlar
Za početak, za prikaz satelita prvo su bili potrebni podaci o orbiti satelita. Ti podaci javno su dostupni putem stranica poput celestrak.org, a producira ih postrojba unutar U.S. Space Force-a koja upravlja globalnim sustavom senzora za praćenje svih umjetnih objekata u Zemljinoj orbiti.
Jedan satelit opisan je pomoću dvije linije podataka (TLE – Two Line Element set) koje opisuju orbitu satelita u jednom trenutku u vremenu. Međutim, tu nailazim na problem – ti podaci se osvježavaju jednom dnevno, te se postavlja pitanje na koji način prikazati gdje se satelit nalazi upravo sada?
U pomoć dolazi SGP (Simplified General Perturbations) – set matematičkih funkcija za predviđanje orbita satelita oko Zemlje. Razvio ih je U.S. Air Force 1970-te i danas je najkorišteniji model za predviđanje orbita satelita. Pojednostavljeno, funkciji predamo TLE podatak i ona nam izbacuje trenutnu poziciju satelita uzimajući u obzir zemljinu gravitaciju, otpor atmosfere i druge manje utjecaje.
Sada kada znamo prikazati jedan satelit, na isti način možemo prikazati i ostale, odnosno njih 25 tisuća. U zemljinoj orbiti postoji 25 tisuća objekata koje možemo pratiti, ali više od pola ih čini otpad – ostaci od lansiranih raketa, krhotine nastale kolizijama i ostatci od testiranja oružja, ali o tome nešto kasnije.
Predviđanje i prikazivanje 25 tisuća objekata u 3D na 60+ sličica po sekundi (FPS – Frames Per Second) u pravom vremenu nije jednostavan zadatak, pogotovo ako to želimo napraviti i na slabijim uređajima. Kako bi doskočili tome i osigurali da je aplikacija responzivna upotrijebit će se dvije tehnike. Prva je prikazivanje satelita kao točkica u prostoru umjesto 3D modela. Na taj način drastično smanjujemo broj poligona što posljedično značajno rasterećuje grafički procesor. Druga tehnika odnosi se na multi threading, putem kojeg se iskorištavaju prednosti današnjih višejezgrenih procesora na način da se u pozadini predviđaju pozicije satelita.
Aplikacija nekad
Aplikacija je kroz vrijeme daleko napredovala od inicijalne verzije. Sada ima novo sučelje i brojne značajke poput traženja putem imena ili identifikacijskog broja (NORAD ID), prikaza grafova orbite, filtriranja satelita i još mnogo toga.
Jedna od mojih omiljenih stvari unutar aplikacije je otkrivanje novih satelita i konstelacija. Igrom slučaja dok sam izrađivao aplikaciju primjetio sam da velik broj satelita koji se nalaze u orbiti zemlje ima zanimljivu pozadinsku priču. Jedan takav satelit je Fenguin 1C – kineski satelit kojeg su Kinezi uništili kako bi testirali i pokazali mogućnost svojeg protusatelitskog oružja. Satelit se pri uništenju razletio na preko 3000 komadića što predstavlja daleko najveći broj generiranog svemirskog otpada jedne svemirske misije. Još jedan takav primjer su Westford Needles – male metalne iglice veličine 1.7 cm i debljine ljudske kose koje su Sjedinjene Američke Države lansirale u orbitu tokom 1960-ih za vrijeme hladnog rata. Većina iglica pala je natrag na zemlju, no nekolicina ih se nalazi u Zemljinoj orbiti i putuje brzinama od 22000 km/h.
Aplikacija danas
Tu je, naravno, i Crocube – prvi hrvatski satelit i značajan iskorak zemlje u svemirska istraživanja. Simbolizira ulazak Hrvatske u globalnu svemirsku zajednicu te pridruživanje zemljama s vlastitim satelitskim programima. Njegova misija uključuje testiranje tehnologija i prikupljanje podataka, čime doprinosi razvoju domaće svemirske industrije i STEM područja. Smješten je u niskoj zemljinoj orbiti (LEO) i kreće se brzinom od 27.000 km/h, a dizajniran je tako da nakon određenog vremena u potpunosti sagori u atmosferi, ne ostavljajući svemirski otpad. Time predstavlja odgovoran pristup istraživanju svemira i postavlja temelje za buduće hrvatske satelitske projekte koje se veselim vidjeti.
Još se mnogo fascinantnih priča nalazi u orbiti te sa nadam da ću ih bolje dočarati korisnicima u budućim verzijama aplikacije.
O autoru: Marko Andlar je programer s 5 godina iskustva u IT industriji. Trenutno radi kao backend developer na platformi koja podržava tisuće istovremenih korisnika u jednoj IT kompaniji (MochaLabs), a prije toga je vodio razvoj i istraživanje aplikacija proširene stvarnosti u Oxfordskom startupu (PhishAR). U slobodno vrijeme razvija SatelliteTracker3D i istražuje razne druge tehnologije. Njegov cilj je ne samo povećati broj korisnika aplikacije, već i stvoriti platformu koja će entuzijastima, istraživačima i profesionalcima omogućiti intuitivan i detaljan uvid u kretanje tisuća satelita u orbiti.
